Nemjerljivu vrijednost, kao dio hrvatske kulturno povijesne baštine
ima kninska tvrđava. Temelje tvrđave udarili su Hrvati krajem VI. stoljeća.
O najstarijem izgledu tvrđave nemamo pouzdanih podataka. U XIV. stoljeću
prostor tvrđave bio je podijeljen na veči i manji grad. Manji se zaćeo
na vrletnom i uskom sjeveru i služio je vojnoj svrsi. Veći grad se protezao
na jug i u njemu su bili smješteni stanovi gradskih upravljača, župana,
banova i kraljeva. Podno tvrđave nalazilo se podgrađe «suburbium» u kojem
je prebivalo stanovništvo.
Tijekom stoljeća, svaki novi gospodar tvrđave gradio je, rušio i dograđivao
njene zidine i bedeme onako kako su to zahtijevala suvremena fortifikacijska
pravila ratne tehnike. Svoj današnji izgled tvrđava je dobila za vladavine
Venecije (od 1688. do 1713. godine). Tvrđava se dijeli na tri grada:
sjeverni, srednji i južni. Svaki je dio grada zaštičen puškarnicama i
topovskim otvorima, a međusobno su povezani gradskim vratima i pokretnim
mostovima. Nastanak sjevernog grada, na temelju dosadašnjih istraživanja,
seže u doba vladavine «narodne dinastije» (od polovice IX. do kraja XI.
stoljeća).
Tvrđava izgrađena na 345 metara nadmorske visine, duga 470 i široka
110 metara, predstavlja ne samo kulturno povijesnu vrijednost nego i
ogromni turistički potencijal grada Knina.
|